Sredovječna populacija koja se pretjerano brine ima povećan rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara i dijabetesa tipa 2, pokazalo je istraživanje.
U istraživanju je mjereno sedam rizičnih faktora za razvoj kardiometaboličkih bolesti:
sistolički (gornji) tlak
dijastolički (donji) tlak
ukupni kolesterol
trigliceridi (masti u krvi)
pretilost (određena indeksom tjelesne mase)
razina šećera u krvi (natašte)
brzina sedimentacije eritrocita (SE) koja ukazuje na upalu.
Svaki je ispitanik dobio procjenu rizičnosti od oboljenja ovisno o tome koliko je kardiometaboličkih rizičnih faktora imao te koliko su bili ozbiljni.
Rizik se može smanjiti promjenom životnih navika
Osobe s visokom razinom neuroticizma (emocionalne nestabilnosti) imale su veći broj visokorizičnih faktora. Oni koji se previše brinu imali 10 % veću šansu za šest ili više rizičnih faktora koji su utjecali na oboljenja od kardiometaboličkih bolesti. Lee je dodala:
Otkrili smo da su muškarci s visokom razinom tjeskobe i brige konzistentno imali veću vjerojatnost od razvoja bolesti nego oni s niskom razinom.
Stručnjaci su istaknuli da se iz podataka ne može iščitati jesu li ispitanici imali dijagnosticiranu anksioznost, niti mogu li lijekovi smanjiti rizik.
No, prema mišljenju doktorice Lee, muškarci mogu smanjiti rizik ako se redovito pregledavaju, uzimaju lijekove za visok tlak te održavaju zdravu tjelesnu težinu.
Dodala je da bi buduća istraživanja trebala istražiti utjecaj brige i tjeskobe na zdravlje žena.